Karakteristično djejstvo kafe prvi su otkrili Etiopljani još prije više od tri hiljade godina, a ubrzo je prenjeta dalje u arapski svijet, gdje se pila umjesto zabranjenog alkohola. U Evropu su je u 16. vijeku prenjeli mletački trgovci, što Rimokatolička crkva nije odobravala, pa je tražila od pape da zabrani “đavolji napitak”.
Na njihovo iznenađenje, papa je zaključio da kafa ne predstavlja nikakvu opasnost, već da je samo potrebno “blagosloviti je”. Tokom vijekova kafa je postala omiljeni napitak, a Svjetska zdravstvena organizacija navodi da se danas na planeti svakodnevno popije oko 1,5 milijardi šoljica kafe.
Ovaj aromatični napitak oduvijek je izazivao oprečna mišljenja. Zagovornici tvrde da je višestruko korisna za organizam, dok protivnici iznose njene negativne strane. Stručnjaci su, međutim, izračunali da je najveća bezopasna količina devet šoljica kafe dnevno.
Međutim, oni koji nalažu oprez ističu da samo dvije šoljice sadrže istu količinu stimulansa kao i jedna tableta kofeina. Smatraju da se upotrebom kafe smanjuje apsorpcija vitamina i minerala, otežava varenje, a da kofein kao psihoaktivna supstanca izaziva blagu zavisnost, nesanicu, a ponekad i gorušicu. Može da izazove i ubrzani rad srca i pojavu glavobolje.
Ipak, kao blagi stimulans, kofein ima pozitivno djejstvo na raspoloženje, a neke studije dokazale su i da podiže nivo psihofizičke spremnosti, sprečava pad koncentracije, smanjuje depresiju i anksioznost. Ustanovljeno je i da ljubitelji kafe imaju manje bronhospazama i astme, kao i da kod mnogih osoba podstiče redovno pražnjenje crijeva.
Kafu ne treba piti na prazan stomak, savjetuju stručnjaci, kao ni poslije pet, šest sati popodne, kako ne bi došlo do prevelikog nadražaja nervnog sistema. I treba izbjegavati kafu bez kofeina, za koju se u mnogim slučajevima pokazalo da je štetnija od kafe koja ga sadrži.
Kofeina, inače, ima i u čaju, koli, gaziranim pićima, analgeticima, ljekovima za prehladu i grip… Kofein posjeduje bronhodilatatorno djejstvo, odnosno širi bronhije, zbog čega se kao medicinski preparat koristi u neonatologiji pri lječenju neonatalne apnee, odnosno nemogućnosti normalnog disanja kod novorođenčadi.
kafa-2Inače, dvije šoljice kafe na dan pomažu zdravlju srca, smanjuju rizik od dijabetesa i olakšavaju bol u mišićima. Osim toga, djeluju antiseptički i regulišu mnoge procese u organizmu, pokazala su istraživanja. Antioksidansi u kafi blagotvorni su za pluća, jetru i bubrege, a štite i od neurodegenerativnih bolesti mozga, kao što su Alchajmerova i Parkinsonova bolest.
Fenolska jedinjenja u kafi, zajedno sa antioksidansima, redukuju stres, i pomažu tijelu da bolje iskoristi insulin, i na taj način štiti organizam od dijabetesa tipa 2. Ali, važno je znati da je treba piti u umjerenim količinama, jer previše kafe u toku dana postaje kontraproduktivno.
Osobama koje piju tri šoljice kafe dnevno sporije opada mentalna sposobnost u poznijim godinama, pokazala su istraživanja. Testiranja kojima su podvrgnuti ispitanici pokazala su da kod osoba koje nisu pile kafu, mentalna sposobnost opada četiri puta brže. Takođe, istraživanje stručnjaka “Nestle” instituta pokazalo je da svakodnevno konzumiranje tri šoljice instant kafe u trajanju od nekoliko nedjelja, dovodi do značajnog porasta broja i aktivnosti probiotičke bakterijske flore, pa samim tim i uspostavljanja normalanog rada crijeva.
Izvor: Novosti
0 komentari